PARKINSONOVA BOLEST I SLINJENJE
KAKO PARKINSONOVA BOLEST UZROKUJE SLINJENJE?
Oboljeli od Parkinsonove bolesti obično imaju oslabljene pokrete mišića. Mišići unutar usne šupljine koji kontroliraju pokrete ždrijela i jezika su također zahvaćeni. Posljedica toga je otežano gutanje kod bolesnika te oboljeli ne mogu impulzivno progutati slinu koja se normalno stvara u ustima, što rezultira slinjenjem.
Nadalje, oboljeli često imaju držanje pri kojem je njihova glava nagnuta prema naprijed i prema dolje što uzrokuje skupljanje sline u prednjem dijelu usne šupljine, što također dovodi do slinjenja. Slinjenje je prisutno u više od 75% oboljelih osoba. U početku slinjenje može biti prisutno samo tijekom noći, ali kasnije postaje problem i tijekom dana. Izrazito slinjenje može dovesti do aspiracije sline u pluća što može uzrokovati upalu pluća.
KOJI LIJEKOVI MOGU POMOĆI U PREVENCIJI SLINJENJA?
Postoje brojne vrste lijekova koje mogu pomoći u kontroli slinjenja. Prilagođavanje lijekova za Parkinsonovu bolest od strane liječnika može pomoći u smanjenju slinjenja. Većina drugih lijekova djeluje tako da smanjuje stvaranje sline. Nakon savjetovanja s vašim liječnikom možete probati sa sljedećim lijekovima:
1. Amitriptilin (Amyzol) spada u skupinu antidepresiva koji kao nuspojavu uzrokuje suha usta.
2. Triheksifenidil(Artan)
3. Atropin kapi nekoliko puta dnevno u usta
4. Skopolaminski flaster
5. Injekcije botulinum toksina
Prilikom uzimanja ovih lijekova mora se imati na umu da oni također uzrokuju neke nuspojave.
ŠTO JE BOTULINUM TOKSIN I KAKO ON POMAŽE U SPREČAVANJU SLINJENJA?
Botulinum toksin je neurotoksin, ali kada se upotrebljava u malim dozama može pomoći u smanjenju slinjenja. Injicira se u žlijezde slinovnice koje proizvode slinu. Botulinum toksin smanjuje količinu sline stvorenu u žlijezdama slinovnicama te na taj način smanjuje količinu slinjenja.
Većina sline u našem tijelu proizvedena je od dvije žlijezde. To je parotidna žlijezda i submandibularna žlijezda. Potonja žlijezda proizvodi puno veću količinu sline. Liječenje s
botulinum toksinom je učinkovitije ukoliko se aplicira u obje žlijezde. Učinak terapije također ovisi o stupnju slinjenja. Obično je učinak veći kada je količina sline mala. Kako se učestalost slinjenja povećava, tako slabi učinak terapije.
Doziranje botulinum toksina prilagođava se ovisno o vašem stanju. Botulinum toksin terapija je privremena, a učinak takve terapije traje prosječno 3 do 4 mjeseca, nakon kojih se terapija mora ponoviti.
Botulinum toksin također ima svoje nuspojave što uključuje izraženu suhoću usta, poteškoće s gutanjem te bol prilikom injiciranja lijeka. Nadalje, dugotrajno smanjenje sline u usnoj šupljini može uzrokovati zubni karijes. Zbog toga je potreban redoviti stomatološki pregled ako je potrebna dugotrajna terapija.
Postoji par načina kako smanjiti opisane nuspojave. Inicijalno, treba početi sa što manjom učinkovitom dozom te se treba aplicirati u parotidne žlijezde samo zato što one proizvode manje sline. Ako se slinjenje ne popravi, potrebno je povećati dozu. U refraktornim slučajevima može se pokušati problem rješiti kirurški kao npr. podvezivanjem duktusa slinovnice, premještanjem, neurektomijom ili uklanjanjem žlijezde.
KOJI SU TRIKOVI U IZBJEGAVANJU SLINJENJA?
Zbog smanjenog gutanja, slina se skuplja u usnoj šupljini te se potrebno podsjećati na učestalo gutanje sline. Također, žvakanje žvakače uzrokuje automatski refleks gutanja kojeg nema kod oboljelih.
Također, morate se što više uspravno držati tako da vam glava ne naginje prema dolje. Zbog toga, morate obratiti pažnju na ispravno držanje kada primijetite da imate problema sa slinjenjem. Dodatno, možete paziti da su vam usta zatvorena kada ne pričate ili jedete. Također, trebate izbjegavati jela sa šećerom jer uzrokuju dodatno stvaranje sline. Pri ruci uvijek morate imati maramice.