PARKINSONOVA BOLEST I VJEŽBANJE

ZAŠTO JE VAŽNO REDOVNO VJEŽBANJE?

Iako vježbanje neće zaustaviti progresiju Parkinsonove bolesti, ono će pomoći boljem savladavanju simptoma bolesti te dovesti do sljedećih prednosti:
1. Poboljšanje mišićne i zglobne ukočenosti
2. Održavanje mišićne snage
3. Održavanje dobrog držanja
4. Poboljšanje ravnoteže
5. Poboljšanje fleksibilnosti i pokretljivosti
6. Poboljšanje srčane i respiratorne funkcije
7. Povećanje energije
8. Olakšanje problema s konstipacijom
9. Smanjiti gubitak koštane gustoće
10. Smanjiti simptome depresije

KADA TREBAM POČETI VJEŽBATI?

Ako već ne vježbate, s vježbom treba početi što prije. Obratite se svom liječniku koji vas može uputiti fizioterapeutu.

UPOZNAJTE SVOG FIZIOTERAPEUTA

Fizioterapeut je stručnjak fizikalne terapije i vježbanja. On/ona vam mogu preporučiti određene vježbe za poboljšanje kondicije te vas upozoriti koje vježbe trebate izbjegavati. Također vas može savjetovati koliko naporno i koliko dugo trebate vježbati.

KOJE SU OSNOVE VJEŽBANJA?

Postoje različite vrste vježbanja:
Aerobne vježbe – uključuju kardiorespiratorni sustav. One trebaju biti kontinuirane te trebaju trajati oko 10-20 minuta da bi bile učinkovite.
Pasivne vježbe – to su vježbe za ljude s poteškoćama u samostalnom izvođenju pokreta. Netko mora pokrenuti njihove udove umjesto njih.
Vježbe otpora – uključuju vanjski otpor protiv mišića kao što je npr. dizanje utega.

POČETAK

Vježbanje može biti jednostavno kao npr. vrtlarenje, hodanje ili plivanje. U odabiru aktivnosti, morate razmisliti o uključivanju u program vježbi koje ćete moći vježbati najmanje 3 dana tjedno oko 30 minuta.
Najbolje je vježbati kada niste umorni te kada su vaši simptomi pod kontrolom. To je najčešće u isto doba dana svaki dan.
Kada počinjete s vježbanjem, počnite polako, za početak vježbajte 10-15 minuta. Jednom kada povećate svoju izdržljivost možete produžiti vježbanje na 30 minuta.
Prije samog vježbanja bitno se dobro zagrijati, kao i ohladiti nakon vježbanju. Za zagrijavanje trebate istegnuti svoje mišiće. Tijekom vježbanja redovno pijte vodu kako biste ostali dobro hidrirani. Većina ljudi više voli vježbati u društvu te je veća šansa da će tako nastaviti s redovnim vježbanjem. Na kraju, trebate prestati s vježbanjem kada osjetite zamor ili bol.

KOJA JE VRSTA VJEŽBE NAJBOLJA ZA MENE?

Vrsta vježbe kojom ćete se baviti ovisi o vašoj fizičkoj spremnosti. Uglavnom, sa starenjem se smanjuje snaga mišića. Zato, ako ste starija osoba, vježbe otpora će biti od pomoći da se uspori gubitak mišićne snage te poboljša ravnoteža i pokretnost. Za trbušne mišiće, trbušnjaci će biti djelotvorni ukoliko ih možete raditi. Ako bolujete od artritisa koljena ili kuka, redovno vježbanje će vam poboljšati simptome. Ako imate smanjenu pokretljivost u ramenima (sindrom smrznutog ramena) učinkovite će biti vježbe za ramena i ruke. Problemi držanja, kao što je skolioza, mogu se poboljšati vježbama koje su usmjerene na snagu i fleksibilnost leđa. Vježbe za zdjelične mišiće i mišiće donjeg trbušnog zida mogu olakšati probleme s konstipacijom i mokraćnom disfunkcijom koji su često udruženi s Parkinsonovom bolešću. Ako imate razvijenu Pakinsonovu bolest te druge bolesti, kao npr. srčane bolesti ili šećernu bolest, to će utjecati na izbor vježbi koje smijete raditi. Iz toga razloga se prije početka vježbanja trebate savjetovati sa svojim fizioterapeutom kako bi se pronašao način vježbanja koji vama najviše odgovara.