PARKINSONOVA BOLEST I VOŽNJA
DA LI PARKINSONOVA BOLEST UTJEČE NA MOJU SPOSOBNOST VOŽNJE?
Simptomi Parkinsonove bolesti i nuspojave lijekova za Parkinsonovu bolest mogu utjecati na vašu sposobnost vožnje. Važnu ulogu ima i vaša životna dob, obzirom da je Parkinsonova bolest najčešća u starijoj životnoj dobi. Studija rađena 1999. godine od strane Nacionalnog centra za prevenciju i kontrolu ozljeda, pokazala je da su ozljede zadobivene u nesreći s motornim vozilom najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s ozljedama u grupi ljudi između 65-74 godina. Za one između 75-84 godina su drugi najčešći uzrok smrti nakon padova.
Naravno, bolovati od Parkinsonove bolesti ne znači isključivo da nećete biti sposobni voziti. No, ljudi sa stvarno teškom Parkinsonovom bolešću imaju veći rizik od stradavanja u prometnoj nesreći. Zato je važno dobro prosuditi da li ste sposobni i dalje voziti bez da ugrozite svoj život i život drugih u prometu.
KAKO PARKINSONOVA BOLEST UTJEČE NA VAŠU VJEŠTINU VOŽNJE?
Kako bolest napreduje dolazi do pogoršanja motoričkih sposobnosti i brzine reagiranja. Zbog sporijeg reagiranja oboljeloj osobi je potrebno više vremena za savladavanje situacije i poduzimanje potrebnih koraka. Pažnja, obrada informacija i orijentacija u vremenu i prostoru, koje su potrebne za razlikovanje oblika i procjenu udaljenosti, također su narušene u osoba s Parkinsonovom bolešću. Iz tih razloga, oboljela osoba može krivo prosuditi o udaljenosti semafora, može imati problema sa zadržavanjem automobila u pravoj traci, s provjerom mrtvog kuta, ujednačenom vožnjom, prilikom prestizanja, prilikom prestrojavanja i skretanja. Dodatno može pogriješiti ako je uznemiren prilikom vožnje.
Lijekovi koji se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti uzrokuju nuspojave kao što je npr. iznenadna pospanost, zamagljen vid, vrtoglavica, smetenost, mamurnost, što dodatno utječe na vašu vještinu vožnje.
KADA TREBAM PRESTATI VOZITI?
Teško je sam procjeniti i odlučiti jeste li ili niste sposobni za vožnju. Mnogo pojedinaca precjenjuju svoju sposobnost vožnje te ne shvaćaju da više nisu sposobni voziti. Vožnja je također znak samostalnosti te je se stoga ljudi teško odriču.
Trebate popričati sa svojom obitelji i prijateljima i upitati ih mišljenje o vašoj sposobnosti vožnje. Poslušajte njihove brige te procjenite koliko su ozbiljne. Trebate izbjegavati gužve, vožnju tijekom noći i tijekom lošeg vremena.
Ako imate „škakljivu“ situaciju tijekom vožnje ili se ne osjećate ugodno tijekom vožnje, možda biste trebali razmisliti o tečaju defenzivne vožnje. Također možete provesti testiranje o svojoj sposobnosti vožnje u lokalnoj auto školi. Naravno, vaša vozačka će biti poništena ukoliko padnete na testovima. Također možete provjeriti brzinu reagiranja i pamćenje kako biste vidjeli kako to utječe na vašu vožnju. Ukoliko imate uznapredovalu bolest trebate razmisliti o odustajanju od vožnje. Također, treba biti dodatno oprezan kod povisivanja doze lijeka ili uvođenja novog lijeka.
KAKO SKRBNIK MOŽE POMOĆI?
Jedna od odgovornosti skrbnika je pažljivo promatranje kako oboljela osoba vozi te ukazati na greške prilikom vožnje na prihvatljiv način.
Skrbnik će možda morati uvjeriti oboljelog da ne vozi sigurno. Test vožnje ili savjet profesionalca može pomoći. Skrbnik također može predložiti alternativne puteve vožnje koje mogu pomoći oboljeloj osobi. Taj izbor može biti rasponu od korištenja javnog prijevoza, korištenja taxija ili posebnog gradskog prijevoza. Iako se taxi može činiti skup, cijena održavanja osobnog automobila je također skupa. Kada se usporede te dvije cijene, ispada da su troškovi slični. Obitelj i prijatelji mogu također povremeno uskočiti u prijevozu. Skrbnik također može obilježiti autobusne rute te zabilježiti brojeve taxi službe.
ŠTO JE VAŠA ODGOVORNOST?
Vožnja može predstavljati važan dio u životu osobe te prestati voziti može biti jako teška odluka. Kako god, vaša sigurnost kao i sigurnost drugih u prometu je od najveće važnosti. Ako primijetite da vaša vožnja nije u skladu sa sigurnosnim standardima trebate se savjetovati s vašim liječnikom.